Studijski program - Osnovne akademske studije Fizika
Podaci o studijskom programu
Kategorije na sajtu: Fizika,
Vrste studija: Akademske
Na prijemnom se polaže: Fizika ili Matematika ili Astronomija
Vežbaj online: Pokreni vežbu Pokreni vežbu Pokreni vežbu
Gradovi: Novi Sad
Cilj studijskog programa Osnovne akademske studije fizike je akademsko obrazovanje kadrova iz oblasti fizike.
Završetkom ovog studijskog programa student dobija akademski naziv diplomirani fizičar.
Studenti mogu da se usmere u pravcu: opštih istraživanja, medicinske fizike, fizike-metereologije, astronomije i astrofizike. Ova usmeravanja se izvode tako da student bira jedan od ponuđenih modula unutar koga postoji određen broj obaveznih i izbornih predmeta.
Svrha studijskog programa
Svrha studijskog programa je visokokvalitetno obrazovanje studenata za uspešno obavljanje osnovnih akademskih i stručnih poslova u oblasti fizike koji će u svojoj oblasti igrati vodeću ulogu. Studijskim programom je obezbeđeno sticanje svih neophodnih kompetencija za obrazovanje stručnjaka visoko obrazovnog profila.
Stručnjaci ovog profila se školuju da mogu: izvršiti niz različitih osnovnih fizičkih analiza, koristiti različite postojeće modele, pod rukovođenjem kompetentnijih stručnjaka učestvovati u razvoju novih materijala, tehnologija, izvora energije…
Ciljevi studijskog programa
Primarni ciljevi ovog studijskog programa jesu postizanje akademskih i stručnih kompetencija iz fizike ali i savladavanje veština i metoda za njihovo sticanje i dalje usavršavanje. Ne manje važni ciljevi su i razvoj kreativnih sposobnosti i veština za obavljanje svih oblika razvoja i primene fizike.
Najvažniji opšti ciljevi studijskog programa jesu da pruže stimulativno okruženje za stručno i lično usavršavanje studenata, da na zanimljiv i intelektualno izazovan način iskoristi metode za učenje, da razvije analitičko, kritičko i samokritičko mišljenje i pristup u svrhu rešavanja problema.
Najvažniji stručni cilj je da obrazuje i osposobi stručnjake za rad u raznorodnim i dinamičnim područjima struke, sticanje osnovnog ali i proširenog nivoa znanja iz teorijskih i eksperimentalnih principa i metoda.
Naravno, krajnji cilj je da studenti na kraju studija steknu odgovarajuće kvalifikacije a za koje je neophodno da su:
- pokazali znanje u oblasti, na nivou korišćenja stručne literature a koje obuhvata i aspekte koji se oslanjaju na ključna znanja iz studija;
- u stanju da profesionalno primene svoje znanje i razumevanje;
- razvili sposobnosti smišljanja i odbrane argumenata;
- razvili sposobnost rešavanja problema unutar polja studija;
- razvili sposobnost prikupljanja i tumačenja potrebnih podataka;razvili sposobnost razmišljanja o relevantnim društvenim, naučnim ili etičkim pitanjima;
- u stanju da o svom radu obaveštavaju stručnu i širu javnost;
- razvili sposobnosti za nastavak studija.
Stručni ciljevi jesu da studentima bude pruženo:
- Poznavanje matematike i matematičkih metoda koje su od značaja za fiziku
- Široko poznavanje osnova teorijske i eksperimentalne fizike
- Poznavanje osnova primenjene fizike
- Prošireno poznavanje i razumevanje osnova strukture materije i metoda za njeno izučavanje
- Poznavanje osnovnih principa rada ali i korišćenja savremenih aparata, pribora i instrumenata
- Razumevanje i poznavanje osnovnih principa merenja i obrade podataka
- Razumevanje i poznavanje osnova modeliranja
- Razvoj komunikacije i izgradnje pravilnih međuljudskih odnosa tako da mogu efikasno komunicirati sa ostalim stručnjacima sa kojima se susreću u praksi
- Razumevanje osnovne uloge fizike u savremenom svetu
Kompetencije diplomiranih studenata
Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:
- Analize, sinteze i predviđanje rešenja i posledica
- Razvoja analitičkog, kritičkog i samokritičkog mišljenja i pristupa u svrhu rešavanja problema
- Razvoja komunikacionih sposobnosti i spretnosti, saradnje sa užim socijalnim i međunarodnim okruženjem
- Primene profesionalne etike
- Permanentnog učenja i usavršavanja
- Kreativnosti
- Ovladavanja metodima, postupcima i procesima istraživanja
- Primene znanja u praksi
- Rada u okviru tima ili nezavisno
- Prikupljanja i tumačenja podataka
- Razmišljanja o relevantnim društvenim, naučnim ili etičkim pitanjima
- Ovladavanje metodima, postupcima i procesima istraživanja
Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti i znanja:
- Primene pojedinih eksperimentalnih ili teorijskih metoda za datu oblast
- Osnovnog i proširenog poznavanja i razumevanja osnova teorijske i eksperimentalne fizike
- Osposobljenosti za dalje akademsko i stručno usavršavanje
- Identifikacije suštine procesa i kritičkog razmišljanja
- Korišćenja postojećih modela
- Nalaženja i korišćenja naučne ili stručne literature uz upotrebu ključnih znanja iz oblasti studiranja
- Kritičkog izbora i upotrebe literature uz pomoć stručnjaka
- Profesionalne primene znanja i razumevanja
- Osnovnog razumevanja i poznavanja prirode i načina istraživanja u fizici
- Poznavanja i razumevanja osnova moderne fizike
- Poznavanja i primene najbitnijih matematičkih i numeričkih metoda
- Korišćenja računara u svrhu izvođenja proračuna kao i pisanja softvera
- Razumevanja i poznavanja najbitnijih eksperimentalnih metoda
- Rada pod stručnim rukovođenjem
- Poznavanja stranog jezika u svrhu stručne komunikacije
- Primene znanja i razumevanja pri određivanju reda veličine u situacijama koje su fizički drugačije ali pokazuju analogije
- Razumevanja etike vezane za fiziku i odgovornosti za zaštitu javnog zdravlja i okoline
Kurikulum
Kurikulum je koncipiran tako da student na svakoj godini studija može dobiti najmanje 60 ESPB tako da nakon završetka studija ima najmanje 240 ESPB.
Izborni moduli se biraju odnosno upisuju prilikom upisa prve godine studija. Prijavljivanje izbornih predmeta se vrši pri upisu godine. Predmeti u okviru izbornog modula mogu biti obavezni i izborni predmeti.
Izborni predmeti na ovom studijskom programu su ponuđeni u odgovarajućoj godini i semestru. Svaki izborni predmet se bira iz odgovarajuće grupe izbornih predmeta ponuđenih u datom semestru. Na mestu gde je predviđen izborni predmet, student mora izabrati makar jedan od ponuđenih predmeta. Student vrši izbor predmeta uz konsultacije sa studentskim savetnikom za odgovarajući modul. Studentski savetnik je po pravilu iz reda nastavnika.
Opcije izbornih predmeta navedenih kod date godine studija, u datom semestru (zimski ili letnji) mogu se izabrati u toj ili narednoj školskoj godini u odgovarajućem semestru. Do kraja studija mora biti položena po makar jedna opcija za svaki izborni predmet.
Student ne može birati izborne predmete iz drugih studijskih programa a koji nisu svrstani u jednu od grupa izbornih predmeta na ovom studijskom programu.
Raspored predmeta po semestrima i godinama studija
Vesti o studiranju
-
Omladina Jazasa Novi Sad i Omladinske novine organizuju seminar o podkastima- prijave do 1. maja
Omladinske novine (ON) organizuju besplatan seminar o podkastima i poziva studente, srednjoškolce i mlade novinare, da se prijave do 1. maja na besplatan seminar o podkastima.
19.04.2024 -
Brucoši, kako ste preživeli prvi dan faksa? Ovo je 5 najčešćih grešaka koje ste možda već napravili
Prvi dan na fakultetu je za brucoše često prepun uzbudljivih ali i stresnih trenutaka. Ako ste već prošli kroz ovo, možda ste napraviti neke od uobičajenih grešaka. Evo pet najčešćih…
16.04.2024 -
Nisi našao/-la cimera, a uskoro se seliš u studentski dom? Izdvojili smo nekoliko tipova cimera
Kada se uputite na fakultet bez prethodno odabranog cimera, ne možete znati s kim ćete deliti svoj prostor. U nastavku je dato sedam tipova cimera s kojima biste se mogli…
12.04.2024
Saveti za polaganje prijemnog
-
Najbolje pripreme za upis na fakultet
Kvalitetne pripreme za prijemni ispit su izuzetno bitne kako biste upisali fakultet koji želite. Da biste na prijemnom ispitu prošli onako kako želite, neophodno je napravite dobar plan.
-
Ovo su zlatna pravila efikasnog učenja
Uspešno učenje nije privilegija genijalnih ljudi. Oni koji uče uspešnije samo primenjuju određene metode, tehnike i taktike.
-
Devet fraza koje pametni ljudi izbegavaju u razgovoru
Svima se dešava da kažu nešto što drugi pogrešno protumače. Razumevanje skrivenih značenja zahteva socijalnu svest, sposobnost da se razumeju emocije i iskustvo