Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu

Podaci o studijskom programu

Kategorije na sajtu: Zaštita životne sredine (ekologija),

Vrste studija: Akademske

Na prijemnom se polaže: Hemija

Vežbaj online: Pokreni vežbu

Gradovi: Novi Sad

Naziv studijskog programa je Osnovne akademske studije zaštite životne sredine – analitičar zaštite životne sredine (4 godine, 240 ESPB).

Cilj studijskog programa Osnovne akademske studije zaštite životne sredine – analitičar zaštite životne sredine je da obrazuje i osposobi stručnjake koji će vršiti kontrolu kvaliteta životne sredine sa posebnim naglaskom na hemijsku, biološku i fizičko-hemijsku analizu životne sredine.

Nakon završenih četvorogodišnjih studija i osvojenih 240 ESPB dobija se stručni naziv – Diplomirani analitičar zaštite životne sredine.

Svrha studijskog programa

Osnovne akademske studije zaštite životne sredine – analitičar zaštite životne sredine, imaju dvojaku svrhu:

• s obzirom da su studije organizovane po sistemu 4+1, ove četvorogodišnje studije su prvi stepen u univerzitetskom obrazovanju stručnjaka iz oblasti zaštite životne sredine – diplomirani analitičar zaštite životne sredine;
• u drugom stepenu se kroz jednogodišnje studije stiče akademski naziv master analitičar zaštite životne sredine.

U tom smislu ove osnovne studije su prema izboru tema i oblasti iz zaštite životne sredine, uz predmete iz prirodnih i društvenih nauka, baza za nastavak i uspešno ovladavanje akademskih studija, prvenstveno iz zaštite životne sredine.

Ciljevi studijskog programa

Cilj studijskog programa osnovnih akademskih studija zaštita životne sredine – analitičar životne sredine je da obrazuje i osposobi stručnjake koji će da vrše merenja i kontrolu životne sredine sa aspekta:

• Obezbeđivanja širokog i uravnoteženog znanja ključnih hemijskih, bioloških i fizičkih procesa, kao i stanja i procesa u životnoj sredini i mehanizama uzročno-posledičnih veza i procesa u životnoj sredini;
• Upoznavanja studenata sa osnovnim metodama tehnologije zaštite životne sredine;
• Razvijanja niza praktičnih veština kod studenata koje im omogućavaju razumevanje, procenjivanje i interpretiranje relevantnih informacija iz oblasti zaštite životne sredine;
• Upoznavanja osnove upravljanja životnom sredinom u cilju obezbeđivanja održivog razvoja;
• Obezbeđivanja osnovnih znanja i veština koje im omogućavaju zapošljavanje u struci ili nastavak školovanja u oblasti zaštite životne sredine.

U skladu sa definisanim ciljevima, nakon završenog studijskog programa Osnovne akademske studije zaštite životne sredine – analitičar zaštite životne sredine student je u stanju da:

• Vrši merenja i kontrolu kvaliteta životne sredine u cilju prikupljanja i obrade podataka o zagađujućim materijama;
• Preduzima mera zaštite okoline u skladu sa principima održivog razvoja;
• Samostalno ili u timu primenjuje savremene metode i tehnike za određivanje fizičkih, bioloških i hemijskih agenasa u svim sferama životne sredine;
• Primenjuje računare za prikupljanje i evidentiranje činjenica pri rešavanju praktičnih problema u oblasti zaštite životne sredine.

Pored navedenih stručnih ciljeva studenti treba da:

• Razviju analitičko, kritičko i samokritičko mišljenje i pristup u svrhu rešavanja problema iz oblasti zaštite životne sredine;
• Ovladaju primenom savremene analitičke opreme i računara u praksi;
• Kroz izradu seminarskih radova i projekata, pretraživanje interneta i elektronskih baza podataka učestvuju u samostalnom i timskom radu.

Pored mogućnosti zapošljavanja u laboratorijama za praćenje kvaliteta okoline, industriji i javnim preduzećima, postoji i mogućnost daljeg usavršavanja i sticanja zvanja master analitičar zaštite životne sredine.

Kompetencije diplomiranih studenata

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:

• Veštinu sakupljanja, procenjivanja i interpretiranja relevantnih informacija iz zaštite životne sredine;
• Sposobnost da formira naučno zasnovane argumente i sudove uzimajući u obzir naučne, društvene i etičke vrednosti;
• Sposobnost da razume zadatke u okviru zaštite životne sredine;
• Sposobnost da argumentovano formuliše problem iz oblasti zaštite životne sredine;
• Sposobnost primene znanja u praksi;
• Sposobnost timskog rada i razmene ideja i informacija sa ostalim članovima stručnog tima;
• Pridržavanje profesionalne etike;
• Osposobljenost za dalje akademsko usavršavanje, a posebno iz zaštite životne sredine;
• Osnovne veštine upotrebe računara u zaštiti životne sredine.

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:

• Izgrađena osnovna znanja iz zaštite životne sredine;
• Izgrađena osnovna znanja iz analitike životne sredine;
• Praktične eksperimentalne veštine i metode za oblast zaštite životne sredine;
• Sposobnost praktične primene stečenih znanja u metodama zaštite životne sredine;
• Saradnja i  izmena informacija sa ostalim članovima stručnog tima koji su iz oblasti tehnologije i drugih tehničkih i primenjenih nauka;
• Sposobnost da sagleda problem u zaštiti životne sredine, a zatim da predloži i realizuje odgovarajuće rešenje problema.

Kurikulum

U okviru studijskog programa Osnovne akademske studije zaštite životne sredine – analitičar zaštite životne sredine, u trajanju od 4 godine, postoji ukupno 34 predmeta:

• prva godina – 8 predmeta,
• druga godina – 9 predmeta,
• treća godina – 8 predmeta i
• četvrta godina – 9 predmeta i završni (diplomski) rad.

Od ukupnog broja predmeta 22 su obavezna, a ostalih 12 student bira iz odgovarajućih izbornih blokova od ponuđenih 78 predmeta.  Svi ispiti na studijskom programu su jednosemestralni.

Tokom prve dve godine kroz obavezne predmete student uglavnom stiče osnovna znanja iz oblasti hemije, fizike, biologije i matematike. Na trećoj i četvrtoj godini preovlađaju predmeti iz oblasti zaštite životne sredine. Studentima je omogućeno da se kroz odabir odgovarajućih izbornih predmeta stručno profilišu u željenom pravcu.

Student od ponuđenih izbornih predmeta po godini studija, prema svojoj želji i sklonostima bira izborne predmete tako da u toku školske godine osvoji najmanje 60 ESPB bodova. Shodno tome student može, ali nije u obavezn da bira izborne predmete na svim izbornim pozicijama. Na primer: u jednom semestru student može da bira dva izborna predmeta na dve ponuđene izborne pozicije i ostvari više od 30 ESPB bodova, a zatim da u drugom semestru od dve izborne pozicije bira jedan ili nijedan izborni predmet, ako je sa obaveznim predmetima osvojio minimalnih 60 ESPB bodova, vodeći pri tome računa da u toku semestra bude minimalno angažovan sa 20 časova aktivne nastave do maksimalno 30 časova.

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija