Opšte informacije - Železnička tehnička škola
Železnički saobraćaj javlja se početkom 19. veka. Od tada se, zahvaljujući upornosti pronalazača, naglo razvija i menja sliku sveta i način života ljudi. Vrtoglavi uspeh koji je železnica ostvarila u 19. veku tesno je povezan sa industrijskom revolucojom i sa potrebom za ostvarivanjem što većeg profita. Naime, bez obzira na troškove izgradnje jedne železničke linije (pruge), železnica je bila 50% jeftinija od prevoza kočijama.
Prvu parnu lokomotivu konstruisao je Ričard Trevitik (RichardTrevithick) 1803. godine. Probna vožnja izvršena je 21.02.1804. godine a lokomotiva je rastojanje od 15 km prešla za 4 časa. Za to vreme u Srbiji počinje velika buna protiv Turaka - Prvi srpski ustanak.
Deset godina kasnije Džordž Stivensen (GeorgeStephenson) konstruisao je parnu lokomotivu koja je odgovarala zahtevima železnice. Na probnoj vožnji 25.07.1814. lokomotiva je, na jednom koloseku u rudniku, povukla teret mase 30 tona brzinom od 6 km/č. Iste godine u Srbiji, posle propasti Prvog srpskog ustanka, izbija Hadži-Prodanova buna. Godinu dana kasnije izbija i Drugi srpski ustanak predvođen knezom Milošem Obrenovićem.
Septembra 1825. godine otvorena je prva pruga na relaciji Stokton-Darlington (Stockton - Darlington) dužine 19 km. Prvim vozom koji je prošao ovom prugom upravljao je sam Stivensen, a voz je povukao 12 teretnih kola i 22 kola sa putnicima, ukupne mase 90 tona brzinom od 18 km/č. Smatra se da od ovog događaja 1825. godine započinje istorija železnice. U to doba u Srbiji se odigrala Đakova buna protiv Miloša Obrenovića, osnivača nove srpske države.
Ubrzo zatim železničke pruge se grade u Francuskoj, Kanadi i Irskoj, a SAD započinju izgradnju dvokolosečne pruge.
Železnica je promenila dotadašnji način života, pružajući ljudima pogodnosti koje ranije nisu imali. Pruga je povezala velike industrijske centre, što je dovelo do mnogo veće i brže razmene dobara jer su se troškovi prevoza drastično smanjili. Pored toga putovanja su postala mnogo brža, udobnija i bezbednija, tako da ljudi mnogo više počinju da putuju do primorskih gradića na odmor, a u razvijenijim evropskim gradovima postaju popularna vikend putovanja. Od prvih dana železnice postojale su dve ili čak tri klase (razreda), što je omogućilo i siromašnima da putuju. Tako nešto je pre pojave železnice bilo nezamislivo. Takođe, gradovi su dobijali jeftiniju hranu, jer su farmeri železnicom na mnogo lakši, brži i jaftiniji način dovozili svoju robu. Gradovi koji su se nalazili duboko u unutrašnjosti po prvi put su svakodnevno snabdevani svežom ribom. Za vrlo kratko vreme železnica je u potpunosti promenila način života ljudi. Gradovi i mesta kroz koje je prolazila pruga/železnica doživljavali su ekonomski procvat.
I dok je Evropa uživala sve blagodeti napretka, Srbija se borila za status nezavisne države i vodila krvavu bitku protiv turske vlasti. Ona je u to vreme na najvećem delu svoje teritorije bila pod šumama i smatrana je teško prohodnom zemljom. Via militaris, jedini put koji je postojao, bio je još iz doba Rimljana.
Inicijalno interesovanje za železnicu u Srbiji javlja se za vreme vladavine kneza Aleksandra Krađorđevića (1806-1885), koji je najpre započeo izgradnju puteva.
Prvu prugu na teritoriji današnje Srbije izgradila je Austrija 1854. godine na relaciji Lisava-Oravica-Bazijaš. Berlinski kongres iz 1878. godine je iz osnova promenio stanje na Balkanu, i bio je naročito važan za Srbiju. Tada se Srbija obavezala da će u određenom roku izgraditi prugu Beograd-Niš, u suprotnom bi njena nezavisnost bila dovedena u pitanje.
Železnička konvencija je potpisana 28. marta 1880. godine, a prema njenim odredbama za tri godine je trebalo sagraditi prugu Beograd-Niš-Vranje. Namajući dovoljno novca, ali ni stručnjaka za gradnju, Srbija je sklopila Ugovor o građenju pruge Beograd-Niš-Ristovac-turska granica s francuskim društvom iz Pariza Generalnom unijom 1881. godine. Nekoliko meseci kasnije počela je izgradnja pruge (03.06.1881. godine).
Pruga je završena avgusta 1884. godine. Pored stanica Beograd i Niš, na pruzi je postojalo još 20 međustanica.
Prvi voz je krenuo iz Beograda 23. avgusta, i za četrnaest sati je stigao u Niš. Redovan putnički saobraćaj otpočeo je 15. septembra 1884. godine i ovaj dan se obeležava kao Dan železničara.
Od pojave železnice i izgradnje prve pruge, u Srbiji se velika pažnja posvećivala obrazovanju železničkih radnika i službenika. Pored toga što je prva pruga u Srbiji (Beograd – Niš) puštena u rad 1884. godine, obrazovanje i obuka kadrova za rad na železnici počela je već 1881. godine. Tada je osnovana Knjaževska srpska železnička i trgovačka škola. Đaci ove prve železničke škole su nastavu slušali u Beogradu, a praktičnu obuku su imali na železnicama Češke, Austrije, Belgije, Francuske i Italije. Zanimljivo je da su ovi đaci završni ispit polagali na stranim jezicima, u zavisnosti od zemlje gde su obavljali praktičnu nastavu. To je bila prva i jedina generacija železničara školovanih u zemlji, sve do 1922. godine kada se otvara Državna saobraćajna železnička škola u Beogradu. Zgrada škole se nalazila na mestu današnje Mostarske petlje. Svršeni učenici ove škole su na praksu upućivani u Austro-Ugarsku, Belgiju i Italiju.
Godine 1953. u Zemunu se otvara Železnička saobraćajna škola, koja se 1962. godine seli u Beograd na današnju lokaciju u ulici Zdravka Čelara 14. Škola je promenila nekoliko naziva da bi sredinom devedesetih godina dvadesetog veka dobila današnji naziv – Železnička tehnička škola.
Železnička tehnička škola nastavlja tradiciju obuke železničkih radnika dugu preko 130 godina. Sa modernizacijom evropskih, ali i srpskih železnica, nadamo se da će naša škola biti u prilici da obnovi, po malo zaboravljenu tradiciju, i da će svoje učenike maturskih odeljenja slati na praktičnu nastavu u najrazvijenije evropske železničke uprave.
Danas je Železnička tehnička škola moderna obrazovno-vaspitna ustanova koja učenicima obezbeđuje visok stepen znanja iz stručnih i opšteobrazovnih predmeta. Kabineti su opremljeni savremenim nastavnim sredstvima: računarima, memo tablom, projektorima itd. U školi se nalaze i brojni uređaji i makete iz područja rada saobraćaja i elektrotehnike koji obezbeđuju primenu principa očiglednosti u nastavi. U toku je opremanje i uređenje školskog prostora, nabavka novih nastavnih sredstava i obnavljanje školskog inventara jer nameravamo da obezbedimo učenicima što prijatnije uslove za rad.
Vesti o studiranju
-
Najbolji izbor za dobru zaradu i uspešnu karijeru - Studirajte IT!
Jedna od oblasti koja poslednjih godina doživljava neverovatan rast i razvoj jesu informacione tehnologije (IT). Ova industrija postala je srce moderne ekonomije i nezamenjiv deo našeg svakodnevnog života, što je…
26.09.2023 -
Poslednja prilika za upis na ITS: Postanite deo najtraženije IT škole u regionu
Pred sam početak nove akademske godine stižu odlične vesti za sve buduće brucoše koji se još uvek nisu upisali na fakultet: na Visokoj školi strukovnih studija za informacione tehnologije –…
19.09.2023 -
Treći upisni rok - Budžet je zagarantovan MATF
Prijave za upis na osnovne akademske studije na Matematičkom fakultetu u trećem upisnom roku počinju 16. septembra 2023. godine.
14.09.2023
Saveti za polaganje prijemnog
-
Najbolje pripreme za upis na fakultet
Kvalitetne pripreme za prijemni ispit su izuzetno bitne kako biste upisali fakultet koji želite. Da biste na prijemnom ispitu prošli onako kako želite, neophodno je napravite dobar plan.
-
Ovo su zlatna pravila efikasnog učenja
Uspešno učenje nije privilegija genijalnih ljudi. Oni koji uče uspešnije samo primenjuju određene metode, tehnike i taktike.
-
Devet fraza koje pametni ljudi izbegavaju u razgovoru
Svima se dešava da kažu nešto što drugi pogrešno protumače. Razumevanje skrivenih značenja zahteva socijalnu svest, sposobnost da se razumeju emocije i iskustvo