Prijemni.rs
Maturang

Studiranje u Americi


Studiranje u Americi može biti iskustvo koje zaista menja život studentima. Amerika je dom nekih od najboljih univerziteta na svetu, kao što su Harvard, Stanford, MIT i mnogi drugi. Osim pristupa vrhunskim univerzitetima, multikulturalna studentska populacija i živopisna kultura kampusa čine studentsko iskustvo nezaboravnim. Bez obzira na to da li želite da steknete diplomu iz inženjerstva, biznisa ili umetnosti, SAD nudi obilje obrazovnih mogućnosti za studente iz celog sveta.

Kako izgleda studirati u Americi

  • Kampus univerziteta – Američki univerziteti su poznati po živopisnoj kulturi kampusa, sa mnogo mogućnosti i prednosti kada ste student iz inostranstva, ne samo kada je reč o uključivanju u aktivnosti van učionice. Od sporta i fitnesa do klubova i organizacija, u kampusu se uvek nešto dešava kako bi studenti bili angažovani i povezani. Pored toga, mnogi univerziteti imaju prelepe kampuse sa modernim objektima, teretanom, sportskim terenima, malim i većim čitaonicama, koje studentima pružaju udobno i inspirativno okruženje za učenje, a imaju i dosta zelene površine i klupe za odmaranje i druženje.

  • Smeštaj – Kada je u pitanju smeštaj, američki univerziteti nude niz opcija koje odgovaraju potrebama i preferencijama studenata. Smeštaj u studentskim domovima (residence halls) u kampusu je popularan izbor – postoje jednokrevetne, dvokrevetne ili trokrevetne sobe i zajedničke prostorije (common rooms), koje nude udobnost, prostor za druženje i lak pristup ostalim resursima kampusa. Dostupne su i opcije stanovanja van kampusa, kao što su stanovi ili kuće, što studentima pruža više nezavisnosti i fleksibilnosti, ali tu mogućnost obično imaju tek nakon završene prve godine studija.

  • Predavanja i profesori – Američki univerziteti su poznati po svom visokokvalitetnom obrazovanju, iskusnim i obrazovanim profesorima, koji vode zanimljive i izazovne diskusije tokom predavanja. U američkim amfiteatrima profesori aktivno podstiču studente da redovno učestvuju u diskusijama, postavljaju pitanja i šire svoje vidike. Akademska kultura na američkim univerzitetima se fokusira na kritičko razmišljanje, rešavanje problema, istraživačke i tehnološke inovacije i pismeno izražavanje, koje se vežba kroz pisanje eseja – na ovaj način ona priprema studente za uspeh u njihovoj budućoj karijeri.

Zašto se odlučiti za studiranje u Americi

Diploma sa američkog univerziteta može biti visoko cenjena na globalnom tržištu rada, pošto su američki univerziteti poznati po svojoj akademskoj strogosti i visokim standardima. Ovo može pružiti internacionalnim studentima konkurentsku prednost kada se prijavljuju za posao u svojoj matičnoj zemlji ili drugde u svetu, ali postoji još mnogo razloga. Ne postoji bolji način da saznate o svemu ovome od informacija iz prve ruke! Pročitajte iskustva naših studenata na sledećim američkim univerzitetima:

Vrste koledža i univerziteta na kojima možete studirati u Americi

Community College

U pitanju su dvogodišnji koledži koji nude diplome saradnika (associate diploma), stručnu obuku i poene (credits) koji se mogu preneti na četvorogodišnje koledže i univerzitete.

Liberal Arts College

Ovo su četvorogodišnji koledži koji nude široko obrazovanje iz oblasti umetnosti i humanističkih, društvenih i prirodnih nauka. Oni ističu kritičko mišljenje, pisanje i komunikacijske veštine.

State University – državni univerziteti

To su javne institucije koje nude diplomske i postdiplomske studije iz širokog spektra oblasti. Finansiraju ih državne vlade i obično nude niže cene školarine za studente sa američkim državljanstvom.

Private University – privatni univerziteti

Privatni univerziteti su neprofitne institucije koje ne finansira vlada. Oni nude diplomske i postdiplomske studije iz različitih oblasti i mogu imati veće školarine od javnih institucija.

Ivy League Universities

U pitanju je osam najprestižnijih univerziteta u Americi, koji studiranje u Americi čine najpoželjnijim među internacionalnim studentima. Ovi univerziteti se nalaze među 15 najboljih univerziteta na svetu. Poznati su po tradiciji, akademskoj kulturi i strogoj selekciji pri izboru kandidata. Dati su u nastavku teksta.

Troškovi studiranja u Americi

U tabeli ispod možete videti koji su prosečni troškovi za internacionalne studente po godini studiranja u Americi. Imajte na umu da se ovi troškovi mogu značajno razlikovati u zavisnosti od institucije i lokacije.

Stavka

Prosečna cena (USD)

Školarina

10.000–50.000 dolara

Smeštaj i hrana

8.000–15.000 dolara

Knjige i studentski pribor

1.000–2.000 dolara

Zdravstveno osiguranje

1.000–2.000 dolara

Lični troškovi

2.000–4.000 dolara

Kako izgleda proces prijave za studiranje u Americi

Detaljan proces prijave za prijem na američke univerzitete može da varira u zavisnosti od škole i programa, ali generalno podrazumeva određene korake koji su dati u nastavku teksta.

  1. Istraživanje univerziteta koji odgovaraju vašim očekivanjima, akademskim interesovanjima i preferencijama.
  2. Ispunjavanje uslova potrebnih za upis na studije u Americi, što podrazumeva:
    • položen SAT ili ACT test – za osnovne studije (GRE test za postdiplomske studije);
    • položen TOEFL ili IELTS test, ukoliko vam engleski nije maternji jezik;
    • reference od vaših profesora (pisma preporuke) koji predaju predmete koji su u vezi sa oblašću koju želite da studirate ili predmete u kojima ste izuzetno dobri;
    • bogato iskustvo u vannastavnim aktivnostima;
    • esej koji će demonstrirati zašto ste baš vi učenik kog treba da prime na univerzitet;
    • overen transkript svih ocena tokom prethodnog školovanja; intervju – za postdiplomske studije 
  3. Podnošenje prijave putem onlajn-portala (najčešće Common App), gde prilažete svu overenu i skeniranu originalnu dokumentaciju, ostavljate svoje lične podatke i popunjavate ostale stavke iz prijave za svaki univerzitet.
  4. Čekanje odgovora na prijavu može da potraje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Možete dobiti tri odgovora:
    • da ste prihvaćeni;
    • da ste odbijeni;
    • da ste stavljeni na listu čekanja (waitlist).
  5. Odlučivanje o univerzitetu je poslednji korak, kada studenti dobiju ponude za upis (acceptance letter). Treba uzeti u obzir faktore kao što su akademska sposobnost, finansijska pomoć, kultura kampusa i lokacija.
  6. Apliciranje za studentsku vizu – Nakon što budete primljeni na koledž u Americi, možete da aplicirate za F1 studentsku vizu, koja omogućava boravak tokom celog trajanja programa za vreme vašeg studiranja u Americi. Da biste je dobili, morate proći intervju i ispuniti uslove koje propisuje Američka ambasada u Srbiji, što, između ostalog, uključuje i da imate finansijsku garanciju od 20.000 do 25.000 dolara na računu, osim ukoliko ste od univerziteta dobili pravo na punu stipendiju, koja pokriva i životne troškove (living expenses). Zahtev za podnošenje vize (visa application fee) iznosi 160 dolara, dok je naknada/kotizacija za obrazac I 901 SEVIS 350 dolara, koja se mora uplatiti u roku od 48 sati nakon intervjua u ambasadi, jer se bez nje ne može ući u SAD sa F1 vizom.

Stipendije za studiranje u Americi

Stipendije su za mnoge mlade iz Srbije jedini način da omoguće sebi studiranje u Americi. U nastavku slede neke od najvažnijih informacija koje se tiču tri različite vrste stipendija koje američki univerziteti i koledži nude međunarodnim, tj. internacionalnim studentima.

Sportska stipendija

Ove stipendije se dodeljuju studentima koji se ističu u određenom sportu (odbojka, košarka, veslanje, hokej, golf, plivanje i slično) i mogu pomoći u pokrivanju troškova školarine (tuition cost) i života za vreme studiranja u Americi. Atletske stipendije obično nude koledži i univerziteti Divizije I i II (NCAA), ali i neke škole Divizije III mogu ponuditi atletske stipendije.

Međunarodni studenti iz Srbije koji su zainteresovani za atletske stipendije treba da istraže koledže koji spadaju u prve dve divizije i da se obrate trenerima ili atletskim odeljenjima budućih škola kako bi saznali više o timu i mogućnostima dolaska. Važno je napomenuti da su atletske stipendije veoma zahtevne i da mogu zahtevati od studenata da i za vreme studija zadrže određeni nivo atletskih performansi ili akademskog položaja kako bi nastavili da primaju stipendiju.

Finansijska olakšica – financial aid (need based)

Ove stipendije se dodeljuju studentima na osnovu njihovih finansijskih potreba. Studenti koji nemaju državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država ne mogu popuniti Besplatnu aplikaciju za federalnu pomoć studentima (FAFSA), ali se mogu okrenuti drugim konkursima za finansijsku pomoć koji nisu federalni. Mnogi univerziteti i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama nude stipendije zasnovane na potrebama internacionalnih studenata koji dolaze iz Srbije, ali dostupnost i iznos ovih stipendija može dosta varirati od univerziteta do univerziteta. Za ovaj vid stipendije treba aplicirati odmah po dobijanju potvrde da ste primljeni na koledž, što znači da treba dostaviti finansijsku dokumentaciju, kao što su bankovni izvodi ili dokumenti iz poreske uprave, kako biste dokazali svoje finansijske potrebe.

Privatni univerziteti imaju svoje fondove upravo za dodeljivanje stipendija internacionalnim studentima na osnovu finansijskih potreba. Što je prestižniji univerzitet, to su i iznosi stipendija veći. Nije retko da internacionalnim studentima bude dodeljena stipendija koja pokriva 100% svih troškova, ali je, naravno, za te univerzitete mnogo teže proći selekcioni proces.

Akademska stipendija – merit based

Stipendije zasnovane na zaslugama dodeljuju se studentima na osnovu njihovih akademskih dostignuća, kao što su visoke ocene ili izvanredni rezultati postignuti na takmičenjima i testovima. Mnogi univerziteti i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama automatski, za vreme procesa prijavljivanja, uzimaju u obzir međunarodne studente za stipendije zasnovane na zaslugama, ali neki univerziteti zahtevaju da se za ovakav vid stipendije podnese posebna prijava. U nekim slučajevima stipendije zasnovane na zaslugama mogu biti dodeljene i na osnovu drugih faktora kao što su liderstvo, izvanredan doprinos zajednici ili bogato iskustvo u vannastavnim aktivnostima.