Prijemni.rs
Maturang

Bolonjska deklaracija


bolonjaBolonjskom deklaracijom se tokom poslednje dve dekade promoviše i implementira reforma u okviru Evropskog visokoobrazovnog područja. Ovakav potez odraz je snažne potrebe za fleksibilnim i inovativnim pristupom, čime se targetira modernizacija edukativnog sistema zajedno sa fokusom na učenje tokom celog života.

Za Univerzitete i Fakultete naglašena je činjenica anticipiranja tržišnih tokova, kroz pokušaj da se sa sigurnošću utvrdi da za određenim oblicima karijere postoji potreba u realnom sektoru. Istovremeno, visokobrazovne ustanove među sobom postižu kompatibilnost,  ali i kvalifikovanost baziranu na jedinstvenim principima. Centralni alat za poslednje pomenuto jesu kriterijumi i uslovi prenošenja ESPB bodova. U krajnjoj liniji, stečene kvalifikacije se mogu primeniti među zemljama kroz dimenziju nastavka obrazovanja ili traženja zaposlenja. Uz prikazane informacije, uporedo ide i to da institucije kolektivnim naporom postaju kompetitivnije, a s obzirom na njihovu dinamičnu ulogu koja im pripada u širem društvu, i atraktivnije. Stoga, studenti mogu odabir visokoobrazovnih ustanova vršiti iz ranga koji je širok i transparentan. Takođe, kroz prevashodni uticaj celokupnog procesa, i studenti i predavači ostvaruju veću mobilnost u edukativnom kontekstu.

Evropski sistem prenosa i akumulacije bodova (European Credit Tranfer and Accumulation System) – Radi jasnijeg vrednovanja iznosa ukupnog radnog opterećenja tokom aktivnosti učenja, mehanizam Bolonjskog procesa nalaže da se za svaki predmet utvrdi broj ESPB bodova.

Zbir bodovne vrednosti svakog predmeta po akademskoj godini predviđeno je da iznosi 60, pri čemu, raspodela bodova po semestrima ne mora biti simetrična. Stepeni i faze studija, sa pripadajućim ESPB bodovima, predstavljeni su na odgovarajućoj stranici.

Nastava se izvodi na način koji usmerava studente na potpuno sticanje neophodnih znanja i veština redovnim učenjem. Ishod datog procesa učenja po predmetu uslovljen je kontinuiranim praćenjem nastrave i polaganjem ispita (aktivnom nastavom) i to konkretno:

  • pohađanjem predavanja i vežbi,
  • položenim kolokvijumima,
  • izradom domaćih zadataka,
  • pisanim i prezentovanim seminarskim radovima i drugim vidovima dodatnog angažovanja.

Predavanja su teorijski i osnovni oblik nastave, dok su vežbe upućene na izvođenje praktičnih i teorijskih zadataka na bazi odslušanih predavanja. Studenti su već tokom prve nedelje nastave upoznati su informacijama koje se tiču sadržaja i fonda časova svakog predmeta, preporučenom obaveznom i širom literaturom, terminima održavanja kolokvijuma i, uopšte, celokupnim nastavnim procesom.

Da bi se steklo pravo izlaska na ispit, neophodno je ispuniti predispitne obaveze pojedinog predmeta. Provera znanja određenih modula putem kolokvijuma može biti deo ispita ili predispitna obaveza. Završni ispit je jedinstven i polaže se pismeno, usmeno, odnosno praktično. Pismeni deo ispita vremenski može trajati najviše 3 školska časa efektivno.  Konačno, ispitni rokovi su: januarski, aprilski, junski, septembarski i oktobarski.

Konačna ocena odražava uloženi trud radi ispunjavanja predispitnih obaveza i polaganja završnog ispita. Broj ostvarenih poena je ekvivalent iznosu vremena koje je student ispunio aktivnostima učenja i predstavlja odgovor na pitanje šta zna, razume, odnosno, šta je u stanju da uradi po osnovu pohađanog programa predmeta.

Predispitne obaveze učestvuju sa najmanje 30, a najviše 70 bodova, usled čega maksimalna ocena može sadržati 100 poena. Detaljna struktura svih ocena, po osnovu iskazanih bodova, sledi u vidu skale:

  • do 50 poena - ocena 5 (nije položio)
  • od 51 do 60 poena - ocena 6 (dovoljan)
  • od 61 do 70 poena - ocena 7 (dobar)
  • od 71 do 80 poena - ocena 8 (vrlo dobar)
  • od 81 do 90 poena - ocena 9 (odličan)
  • od 91 do 100 poena - ocena 10 (odličan-izuzetan).

Sa početkom akademske godine, odnosno semestra, studenti upisuju obavezne, ali se odlučuju i za one iz grupe izbornih predmeta do potrebnog broja ESPB bodova. Stoga, bitno je predočiti da je moguć prelazak sa jednog na drugi studijski program u toku školovanja, i to na početku akademske godine, a tek nakon završene prve godine studija. Prelazak rezultira priznavanjem svih ostvarenih ESPB bodova, uz polaganje razlike predmeta.

Dodatak diplomi (Diploma Supplement) je standard Bolonjske deklaracije kojim se postiže preciznost i usaglašenost u opisu stečenih kompetencija. Navedeni dokument važi samo uz diplomu, i nije zamena za istu. Pri tom, njime se dokazuju postignuti rezultati uz interpretiranje prirode, nivoa, povezanosti, oblasti, sadržaja i statusa studija.

Za imaoca dodatka diplome, na ovaj način kreirana visoka pouzdanost pruža olakšan pristup mogućnostima akademske i poslovne karijere u inostranstvu. Pri tom, u znaku prevashodnog cilja, postiže se viši nivo transparentnosti postojećih kvalifikacija, tj. okvira područja rada.

Finansiranje studija – Student koji je, upisom u prvu godinu studija, na konkursu rangiran u okviru broja utvrđenog za budžetske studente, potrebno je da stekne dovoljan broj ESPB bodova po položenim ispitima da bi zadržao željeni status i u narednoj godini.

Status samofinansirajućeg studenta, ostvaren u prethodnoj godini, moguće je zadržati sa ostvarenih najmanje 37 ESPB bodova. Sa dovoljnim brojem bodova, stiče se status budžetskog studenta rangiranjem u okviru ukupnog broja odobrenih mesta za budžetske studente. Međutim, ukoliko se neophodnih 37 ESPB bodova ne postigne, ista godina se ponovo upisuje sa statusom samofinansirajućeg studenta.