Rudarsko-geološki fakultet je obrazovno-naučna ustanova u sastavu Univerziteta u Beogradu. Obrazuje stručnjake na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama. Uz to obavlja inovacije znanja, stručnog obrazovanja i usavršavanja iz matičnih oblasti, kao i naučnoistraživački rad. Do sada je na fakultetu diplomiralo 6437 studenata, magistriralo 590, specijaliziralo 17, a odbranilo doktorsku disertaciju 448 kandidata.
Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu je jedini fakultet u našoj zemlji koji školuje inženjere za dve različite oblasti: geologiju i rudarstvo. Naši nastavni programi su već godinama usaglašeni sa programima najpoznatijih fakulteta i univerziteta slične ili iste delatnosti u svetu. Studije su multidisciplinarne ali i konkretne - one pripremaju mlade kadrove za različite zadatke u praksi.
Danas je Rudarsko-geološki fakultet institucija koja ispunjava standarde savremenog visokog obrazovanja i mladim ljudima pruža mogućnost da se uz pomoć međunarodno priznatih stručnjaka, vrsnih predavača i korišćenjem savremene opreme i literature obrazuju za različita zvanja u okviru rudarske i geološke inženjerske struke. Studiranje na nekom od smerova Rudarsko - geološkog fakulteta idealno je za mlade ljude koji vole prirodu i izazov da je proučavaju.
Osim standardnog školovanja, rada u laboratoriji i za računarom, budući inženjeri rudarstva i geologije imaju i terensku praksu kao deo obavezne nastave. Odlazak na teren je najlepši deo nastavnih obaveza. U prirodnom ambijentu, studenti se direktno upoznaju sa prirodnim fenomenima i procesima koje proučavaju. Zajednički boravak uvek je prilika za druženje i uspostavljanje komunikacije izmedu studenata i nastavnog osoblja, što je jedan od osnovnih preduslova uspeha savremene nastave.
Rudarsko-geološki fakultet je osavremenio nastavne planove i programe u skladu sa Bolonjskom deklaracijom kao dokumentom kojim su evropske zemlje dogovorile školovanje studenata u Evropi po jednoobraznom i ujednačenom sistemu. Ovo znači da su diplome našeg Fakulteta ekvivalentne sa odgovarajućim diplomama evropskih i drugih zemalja.
Novi model studiranja omogućuje studije u trajanju od 3 ili 4 godine (osnovne akademske studije) + 2 ili 1 godine (diplomske akademske studije – Master) + 3 godine (doktorske studije). Nastava se izvodi u vidu predavanja, vežbi i praktične terenske nastave. Kurseve studenti slušaju jedan semestar (pola školske godine), a uveden je novi način polaganja ispita, zasnovan na sistemu kredita (ESPB) za svaki predmet, pri čemu je minimalni broj kredita po godini 60.
Organizaciju studijskih programa karakteriše fleksibilnost tako da studenti preko izbornih predmeta odlučuju o stepenu i karakteru usmerenja. Stečeno obrazovanje otvara mogućnost širokog izbora usmerenja i lak transfer i kombinovanje različitih specijalnosti. Nepoloženi ispiti se ne mogu prenositi u sledeću godinu studija, ali je polaganje ispita olakšano, kroz ocenjivanje putem testova, kolokvijuma, seminara i sl. Predviđena su 3 redovna i 2 apsolventska ispitna roka za proveru znanja. Istovremeno, studenti imaju pravo da daju ocenu o kvalitetu rada nastavnika i saradnika, što bitno utiče na kvalitet nastavnog procesa.
Osnovne akademske studije se ostvaruju kroz 240 ESPB bodova, u trajanju od četiri akademske godine. Studijski programi na Fakultetu su grupisani u okviru Rudarskog i Geološkog odseka.
Budući studenti se mogu odlučiti za upis na sledeće studijske programe:
Laboratorije
Centri
Samostalni razvoj i stvaranje prvih domaćih kadrova iz geologije započet je 1880. godine osnivanjem Katedre za mineralogiju i geologiju na Velikoj školi u Beogradu. Školovanje kadrova iz geologije vršilo se do drugog Svetskog rata na Filozofskom fakultetu Velike škole, odnosno Univerzitetu koji je osnovan 1905. godine.
Od 1948. godine na dvema grupama Prirodno-matematičkog fakulteta formiraju se nove genaracije stručnjaka za geologiju, a na odgovarajućim katedrama i zavodima razvija se niz užih stručnih disciplina.
13. marta 1946. godine osnovan je Rudarsko-geološki fakultet. Na Tehničkom fakultetu u Beogradu osnovan je Rudarski odsek sa Odeljenjem za rudarstvo i Odeljenjem za geologiju. 1948. godine odeljenja se transformišu u dva odseka: Rudarski i Geološki.
1949. godina – Geološki odsek prerasta u Geološki fakultet, tako da nezavisno, ali u tesnoj saradnji, deluju dva fakulteta – Rudarski i Geološki. Pored toga, u okviru Prirodno-matematičkog fakulteta postoji i Geološka grupa.
1952. godina – Rudarski i geološki fakultet, dotle smešteni na Tehničkom fakultetu, useljavaju se u zgradu u ulici Đušina broj 7.
1956. godina – Rudarski i Geološki fakultet definitivno se spajaju u jedinstven Rudarsko-geološki fakultet sa dva odseka: Rudarskim i Geološkim.
1962. godina – Geološko - paleontološka i Mineraloško - petrološka grupa PMF-a pripajaju se Geološkom odseku Rudarsko-geološkog fakulteta.
1970. do 1973. godine – Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu integrisan je sa Rudarsko-metalurškim fakultetom u Boru i deluje pod nazivom Rudarsko-geološko-metalurški fakultet Beograd - Bor.
1973. godina – prestaje integracija sa RMF u Boru. Rudarsko-geološki fakultet ponovo postaje jedinstven, samostalan fakultet, organizovan kroz osnovne organizacije udruženog rada.
1990. godina – Zakonskom transformacijom Rudarsko-geološki fakultet dobija sadašnji oblik organizacije.
2008. godina - Rudarsko-geološki fakultet i svi studijski programi koji se na njemu izučavaju prolaze proces akreditacije u skladu sa principima Bolonjske deklaracije.
Kvalitetne pripreme za prijemni ispit su izuzetno bitne kako biste upisali fakultet koji želite. Da biste na prijemnom ispitu prošli onako kako želite, neophodno je napravite dobar plan.
Uspešno učenje nije privilegija genijalnih ljudi. Oni koji uče uspešnije samo primenjuju određene metode, tehnike i taktike.
Svima se dešava da kažu nešto što drugi pogrešno protumače. Razumevanje skrivenih značenja zahteva socijalnu svest, sposobnost da se razumeju emocije i iskustvo