Prijemni.rs
Maturang
  • A kojim “stilom” ti učiš?


Učenje je sastavni deo naših života, bilo da smo studenti, zaposleni ili jednostavno radoznali pojedinci. Međutim, da bismo učili efikasno i uspešno, važno je razumeti kako svako od nas usvaja, obrađuje i pamti informacije, odnosno kojim „stilom” uči. Koncept stilova učenja odnosi se na individualne preferencije i strategije koje koristimo kako bismo najbolje razumeli i zapamtili informacije.

Razumevanje vlastitog stila učenja može poboljšati našu produktivnost, olakšati razumevanje i pamćenje informacija i pomoći nam da postignemo bolje rezultate kako u formalnom, tako i u neformalnom obrazovanju i svakodnevnom životu. 

Šta su stilovi učenja i zašto su važni

Stilovi učenja predstavljaju individualne preferencije i strategije koje osobe koriste za prikupljanje, obradu i pamćenje informacija. Svaka osoba ima svoj jedinstveni način na koji najefikasnije usvaja znanje.

Za klasifikaciju stilova učenja najčešće se koristi VAK (vizuelni, auditivni, kinestetički) model, koji će biti objašnjen u nastavku teksta. Pored VAK modela, postoje i drugi pristupi, uključujući Felder-Silvermanov model, koji se fokusira na dimenzije percepcije, obrade informacija, ulaganja truda i razumevanja. Hani (Honey) i Mamford (Mumford) razvili su model koji deli ljude na aktivne eksperimentatore, posmatrače, teoretičare i pragmatičare, dok Kolbov model razmatra različite faze učenja i razvoja.

Prepoznavanje i razumevanje vlastitog stila učenja igra ključnu ulogu u postizanju efikasnosti u učenju. Prilagođavanje učenja vlastitom stilu može značajno poboljšati razumevanje i zadržavanje gradiva, smanjujući napore i stres. U obrazovanju raznolikost stilova učenja je važna jer omogućava nastavnicima da prilagode svoje metode kako bi zadovoljili različite potrebe studenata. Razumevanje i primena stilova učenja takođe pomažu studentima da postanu samostalniji i efikasniji.

VAK (vizuelni, auditivni i kinestetički) model

Stilovi učenja predstavljaju različite strategije i preferencije koje pojedinci koriste kako bi apsorbovali, obrađivali i pamtili informacije. Jedan od najpoznatijih modela za klasifikaciju stilova učenja je VAK model, koji se zasniva na tri osnovna tipa: vizuelnom, auditivnom i kinestetičkom stilu učenja. Ovaj model pomaže pojedincima i edukatorima da bolje razumeju kako svako od nas najbolje usvaja znanje.

Vizuelni stil učenja 

Vizuelni stil učenja odnosi se na preferenciju pojedinca da prima i obrađuje informacije putem vizuelnih kanala, što znači da imaju tendenciju da bolje uče kroz vizuelne stimulanse, kao što su slike, dijagrami, grafikoni, video-materijali, pisanje i druge vizuelne metode.

Vizuelni učenici izdvajaju se po svojoj sposobnosti da lako primete detalje, obrasce i vizuelne informacije. Skloni su pažljivom posmatranju i pamćenju slika i grafikona. Ove osobine čine ih odličnim u razumevanju vizuelno orijentisanog gradiva.

Vizuelni učenici najefikasnije uče kroz gledanje slika i korišćenje vizuelnih pomagala. Prilikom učenja često kreiraju mentalne slike kako bi bolje razumeli gradivo. Učestalo koriste beleške sa šemama, dijagramima i grafikonima, što pomaže u organizaciji informacija.

Auditivni stil učenja

Osobe sa ovim stilom preferiraju slušanje i govornu komunikaciju kao glavne načine za prikupljanje i razumevanje informacija.

Auditivni učenici su pažljivi slušaoci, sposobni da prepoznaju nijanse u govoru i zvuku. Oni često pamte informacije na osnovu onoga što su čuli i radije se oslanjaju na verbalnu komunikaciju.

Najefikasnije uče kroz slušanje. Aktivno slušaju predavanja, diskusije i verbalne instrukcije. Oni često koriste ponavljanje i diskusiju kako bi sebi razjasnili koncepte.

Kinestetički stil učenja

Kinestetički stil učenja, treći ključni aspekt VAK modela, odnosi se na preferenciju pojedinca da uči kroz fizičku interakciju i praktično iskustvo. Osobe sa ovim stilom najbolje usvajaju informacije kroz aktivnosti koje uključuju dodir i pokret.

Učenici skloni kinestetičkom stilu učenja preferiraju fizičku interakciju sa gradivom kako bi najbolje razumeli i zapamtili informacije. Oni su često vešti u praktičnom eksperimentisanju i učenju putem sopstvenih iskustava.

Najefikasnije uče kroz eksperimente, simulacije i praktičnu primenu gradiva i često koriste svoje telo kako bi demonstrirali i razumeli koncepte.

Kako pronaći stil učenja koji je najefikasniji za vas

Pronalaženje stila učenja koji nam najviše odgovara je ključno za postizanje veće efikasnosti u učenju. Svaka osoba ima jedinstven pristup kada je reč o razumevanju znanja, a upravo vam razumevanje tog pristupa može pomoći da prilagodite svoj način učenja. 

1. Samoanaliza: Obratite pažnju na svoje dosadašnje iskustvo. Razmislite o trenucima kada ste najlakše razumeli i pamtili gradivo. Da li su to bili trenuci kada ste gledali slike, pažljivo slušali predavanja ili aktivno učestvovali u praktičnim aktivnostima? Ovo može biti prvi pokazatelj vašeg stila.

2. Eksperimentisanje: Budite otvoreni za eksperimentisanje sa različitim pristupima učenju. Isprobajte različite metode, kao što su gledanje video-materijala, slušanje predavanja ili praktična primena gradiva. Pratite šta vam najbolje odgovara.

3. Praćenje rezultata: Pažljivo pratite svoj akademski uspeh i uočite da li postižete bolje rezultate kada koristite određeni pristup učenju. Ako primetite da se vaši rezultati poboljšavaju kroz određeni stil, verovatno je to vaš dominantni stil.

4. Konsultujte se sa nastavnicima i vršnjacima: Nastavnici i kolege često mogu primetiti kako se najbolje snalazite u učenju. Pitajte ih za povratne informacije o vašem stilu učenja.

5. Testovi stilova učenja: Postoje mnogi onlajn-testovi koji vam mogu pomoći da odredite svoj stil učenja.

Važno je napomenuti da ne morate strogo pripadati samo jednom „tipu”, odnosno koristiti samo jedan stil učenja. Mnogi ljudi kombinuju različite stilove u zavisnosti od situacije i gradiva. Razumevanje svojih preferencija i prilagođavanje njima može vam pomoći da postignete bolje rezultate i smanjite napore.


Povezani članci

Izdvojeni univerziteti i fakulteti: