Prijemni.rs
Maturang
  • Filološko-umetnički fakultet




Studentski domovi

  • Studentski dom Paviljon I Radoja Domanovića br.1

  • Studentski dom Paviljon II Radoja Domanovića br.1

  • Studentski dom Paviljon III Sloboda Branka Radičevića br.1


O FILUM-u

Kragujevac je rodno mesto srpskog univerziteta. Godinu dana nakon osni­vanja Liceja (1838), u Srbiju je prešao i u Kragujevac stigao jedan od najvećih nosilaca kulture toga vremena, školovani inženjer Atanasije Nikolić (1803–1882), profesor matematike, zemljemerja i načertanija. Odmah, na početku školske 1839/1840. godine, ovaj vredni i preduzimljivi profesor, postaje prvi rektor Liceja i pokazuje izvanrednu aktivnost u svim pravcima javnog života, kako bi se ubrzalo „obšte izobraženije Serbije“ [izradio je pečat Liceja, uveo školsko zvono, osnovao prvu školu fehtovanja (mačevanja), organizovao prvu proslavu Svetog Save kao školske slave, obnovio Knjažesko-srbski teatar]. Svečano, jednim govorom o značaju slikarstva, 20. novembra 1839, otvorio je, pri Liceju,  Školu načertanija (crtanja), prvu te vrste u Srbiji.

Kako je crtanje u kragujevačkom Liceju i Gimnaziji počelo da se predaje godinu dana pre njenog osnivanja, škola je za početak, pored samo jedne zasebne sobe u zgradi Liceja, ukrašene slikama, imala i gipsane modele za crtanje.

Istovremeno, upućujući predlog Popečiteljstvu prosveštenija (14. decembar 1839) da se otvori škola muzikalna sa dva odseka: za instrumentalnu i vokalnu muziku i ističući da se naš narod ne odlikuje samo junaštvom, već i „svoim pojetičeskim duhom i pjesnoslovnim jezikom“, Nikolić je, svakako, imao u vidu da je osnivanjem prvog orkestra, „Knjažesko-srbske bande“, na čelu sa Josifom Šlezingerom (1831), u Kragujevcu označen početak muzičkog života u Kneževini Srbiji. Stoga je, možda, s pravom izvođenje njegovog komada „Ženidba cara Dušana“ (7. novembar 1840), u kome je muzika imala tako značajnu ulogu („orkestar je sačinjavala banda knjažeska pod upravlenijem svoga kapelanmajstora Josifa Šlezingera, koji je i sve pesme igre ove na note stavio“), nazvano „prvom srpskom operom“.

Tako može da počne priča o kamenu temeljcu koji Grad Kragujevac (2009) polaže za zgradu Filološko-umetničkog fakulteta (FILUM-a), naj­mlađeg člana porodice fakulteta Univerziteta u Kragujevcu. Jer je FILUM =  filologija + primenjena umetnost + muzička umetnost.

Filum

 

Filologija

Na Odseku za filologiju organizovane su osnovne i diplomske (master) akademske studije iz oblasti srbistike, anglistike, germanistike, romanistike i hispanistike. Realizuju se i Doktorske studije iz jezika i književnosti, koje su prvootvorene reformisane doktorske studije u Srbiji.
Nastava je usklađena sa Bolonjskom deklaracijom, a predavanja, kursevi, planovi i programi zadovaljavaju savremene obrazovne, naučne i umetničke trendove, što omogućava efikasno studiranje i predstavlja značajan pomak u visokom školstvu. Pored obaveznih predmeta kojima studenti stiču bazična znanja iz filoloških nauka, velikim brojem izbornih predmeta studentima se pruža mogućnost da svoje studiranje usmere prema svojim posebnim interesovanjima. Da je nastavni proces zaista usmeren ka studentima i njihovom što boljem osposobljavanju za dalji rad govori i činjenica da svake godine nastane veliki broj kvalitetnih studentskih radova, prevoda, projekata, predstava i da su neki od njih postali reprezentativne reference i studentima i Odseku za filologiju i FILUM-u u celini.
Nastavnici i saradnici Odseka za filologiju učestvuju na velikom broju nacionalnih i međunarodnih filoloških i kulturoloških projekata, kongresa, zatim publikuju monografije, studije i članke iz svojih oblasti, čime potvrđuju svoju naučnu kompetentnost.
Posebnu pažnju Odsek za filologiju poklanja međunarodnoj saradnji kojom je omogućeno da se angažuju gostujući profesori iz inostranstva, ali i da se studenti uključe u program razmene studenata, bilo da se razmena odvija preko fakulteta iz inostranstva sa kojima Odsek neposredno sarađuje bilo preko programa Bazileus.
Važno je pomenuti i to da je časopis Nasleđe postao vodeći časopis nacionalnog značaja, a međunarodni naučni skup Srpski jezik, književnost, umetnost jedan od dva najkvalitetnija i najbrojnija skupa u zemlji i okruženju.
Svi navedeni podaci ukazuju na realne nastavno-naučne resurse i potencijale Odseka za filologiju FILUM-a i preporučuju ga kao kvalitetnog partnera u okvirima nastavne, naučne, umetničke, stvaralačke i kulturne saradnje.

Nastava na Odseku za filologiju u školskoj 2010/2011. godini odvijaće se u prostorijama Pravnog fakulteta, Mašinskog fakulteta, kao i prostorijama Druge kragujevačke gimnazije.

Sve informacije o prijemnom ispitu na smerove odseka za Filologiju ćete naći na sledećoj stranici.

Primenjena umetnost

Filološko umetnički fakultet (FILUM) u Kragujevcu u sastavu Univerziteta u Kragujevcu osnovan je 18. aprila 2002. godine, kao kvalitativno nova forma rada i razvoja tri dosadašnja nastavna odeljenja beogradskih fakulteta Filološkog fakulteta, Fakulteta muzičke umetnosti i Fakulteta primenjenih umetnosti.
Filološko umetnički fakultet u svom sastavu ima tri odseka: Odsek za filologiju, Odsek za muzičku umetnost i Odsek za primenjene umetnosti.
Odsek za primenjene umetnosti je umetnička, istraživačka i obrazovna ustanova u sastavu Filološko umetničkog fakulteta u Kragujevcu.

Sve informacije o prijemnom ispitu na smerove odseka za Primenjene umetnosti ćete naći na sledećoj stranici.

Muzička umetnost

Kao jedan od najmlađih u edukativnom muzičkom prostoru Srbije, Odsek za muziku FILUM-a oslanja se na višedecinijska iskustva našeg visokog muzičkog školstva, a istovremeno pruža i niz novina, pa time postaje privlačan za studente. Tako se na nekim njegovim studijskim grupama  –  na muzičkoj pedagogiji i solo pevanju -  sprovodi nastava po ugledu na već postojeće i utvrđene programe – budući da su njihovi asistenti, docenti i profesori uglavnom sticali obrazovanje na FMU u Beogradu. Postoje i studijski programi – gudački instrumenti, flauta,  klavir - na kojima se ova iskustva, kroz rad samih profesora i kroz koordinaciju sa pedagozima iz inostranstva, kombinuju sa drugim i drugačijim nastojanjima. Jedinstveni, pak, u celom našem edukativnom sistemu i prisutni samo na FILUM-u su studijski programi za harmoniku i za muziku u medijima: prvi predstavlja prestižno mesto u Srbiji na kome učenici harmonike koji su završili srednju muzičku školu nastavljaju  kvalitetno fakultetsko usavršavanja, dok drugi svojom simbiozom muzičkih i medijskih disciplina pruža studentima znanje i sposobnost za sve vrste autorskog rada u medijima – od stvaranja prepoznatljivog zvuka jedne radio ili televizijske stanice do projektovanja ukusa jedan sredine kroz medijsko delovanje.

Nalazeći se u Kragujevcu, u nekoj vrsti geografskog centra Srbije, Odsek za muziku FILUM-a privlači mlade muzičare iz svih onih gradova koji ka tom centru  gravitiraju, a u kojima postoje srednje muzičke škole. U procesu opšte decentralizacije i demokratizacije muzičke kulture, koji je u Evropi već odavno prisutan i koji daje značajne rezultate u podizanju opšteg kulturnog i muzičkog nivoa, ovaj odsek upravo ima istaknutu ulogu u formiranju muzičkih likova i ličnosti koje će  biti spremne da ostvare taj kulturni i umetnički pomak.

Sve informacije o prijemnom ispitu na smerove odseka za Muzičke umetnosti ćete naći na sledećoj stranici.


Filološke nauke nude brojne mogućnosti za razvoj veština koje su od velikog značaja za studente u njihovom akademskom i profesionalnom životu. Kroz studiranje na ovom fakultetu studenti mogu da steknu znanje i razviju sposobnosti koji im omogućavaju da se prilagode dinamičnim promenama u društvu i budu uspešni u različitim oblastima i profesijama. Umetnost igra važnu ulogu u filološkim naukama, jer književnost, poezija, film, muzika i druge umetničke forme čine deo kulturnog nasleđa koje se proučava. Studenti filologije imaju priliku da se upoznaju sa različitim umetničkim delima i da ih analiziraju kroz kulturni i istorijski kontekst.

Kroz studiranje novih disciplina, tj. kroz učenje različitih jezika, istraživanje kulture i metodologiju proučavanja, studenti razvijaju brojne veštine koje su tražene u različitim oblastima i profesijama. Pored toga, studenti se upoznaju sa književnošću, lingvistikom, prevodilaštvom i drugim humanističkim disciplinama. To uključuje sposobnost kritičkog mišljenja, analize i interpretacije, razumevanja različitih kultura i njihove međusobne povezanosti, sposobnost izražavanja i komunikacije na više jezika, sposobnost istraživanja i pisanja, kao i fleksibilnost i prilagodljivost.

Sve ove veštine otvaraju studentima brojne mogućnosti za karijeru nakon završetka studija.

Karijerne mogućnosti za diplomirane filologe

Diplomirani filolozi i umetnici mogu raditi u različitim oblastima, uključujući:

  • prevodilaštvo – prevod sa jednog jezika na drugi za različite namene (npr. književnost, film, biznis, pravo itd.);

  • novinarstvo – pisanje novinskih članaka, reportaža i drugih tekstova za različite medije (npr. novine, časopisi, TV, radio, onlajn-mediji itd.);
  • izdavaštvo – uređivanje i priprema rukopisa za štampu, dizajn korica, distribucija i prodaja knjiga;
  • kulturu i turizam – organizacija kulturnih događaja, rad u muzejima, galerijama, bibliotekama i turističkim agencijama;
  • marketing i PR – kreiranje marketinških strategija i kampanja, odnosi s javnošću, upravljanje brendom;
  • obrazovanje – rad na poziciji nastavnika stranog jezika u školama, na visokoškolskim ustanovama ili u privatnim školama jezika;
  • diplomatiju – pozicija prevodioca u diplomatskim predstavništvima, pozicija savetnika za kulturu ili PR, vođenje bilateralnih pregovora;
  • akademsku zajednicu – rad na državnim ili privatnim fakultetima, višim školama, u srednjim ili osnovnim školama – pozicija asistenta, profesora ili nastavnika.

Na tim pozicijama diplomirani filolozi imaju predispoziciju da budu uspešni, obzirom na veštine i karakteristike koje su studijama filologije podigli na izuzetno visok nivo. Podroban pristup studijama je svakako za to zaslužan jer duboka analitičnost i sposobnost tumačenja teksta omogućava im ultimativno da proniknu u suštinu informacija i da prenesu suptilnosti i nijanse jezika na svoje saradnike, čitaoce ili publiku. Pored toga, iskustvo temeljnog istraživanja i sistematičan pristup ih čini veoma efikasnim u pronalaženju relevantnih informacija i proveri činjenica. Pride navedenim, neke od najznačajnijih karakteristika po kojima se filolozi dodatno ističu:

  • višejezičnost: Studiranje filologije pruža priliku da se usvoje i znanje i veštine u više jezika. Bavljenje različitim jezicima proširuje našu percepciju sveta, olakšava komunikaciju s ljudima iz različitih kultura i otvara vrata globalnim profesionalnim prilikama.
  • kulturološko bogatstvo: Filološke nauke omogućavaju studentima da urone u bogato kulturno nasleđe različitih zemalja i epoha. Prilikom proučavanja književnosti, filma, muzike i drugih umetničkih formi, studenti stiču dublje razumevanje ljudske kreativnosti i različitih kulturnih izraza.
  • kritičko razmišljanje: Filološki pristup podrazumeva analizu, interpretaciju i kritičko razmišljanje o tekstovima. Studenti filologije razvijaju veštinu analitičkog i kritičkog mišljenja, sposobnost da prepoznaju slojevitost značenja i razumeju kontekstualne implikacije.
  • veštine pisanja: Studiranje filologije podstiče razvoj veština pisanja. Kroz pisanje eseja, analitičkih radova i istraživačkih projekata, studenti filologije usavršavaju sposobnost izražavanja svojih ideja na jasan, koherentan i argumentovan način.
  • intelektualna raznolikost: Filološke nauke nude širok spektar disciplina za proučavanje, uključujući književnost, lingvistiku, prevodilaštvo, istoriju umetnosti, kulturologiju i druge humanističke oblasti. Studenti filologije imaju mogućnost da istražuju različite oblasti i razvijaju interdisciplinarni pristup.

Povećaj svoje šanse za upis - pripremi se za prijemni ispit.

Svi testovi »



Vesti o studiranju





Saveti za polaganje prijemnog